Što je retargeting i kada ga koristiti?

Kad netko prvi put dođe na vašu web stranicu, najčešće nije spreman odmah kupiti. Možda želi usporediti cijene, „prespavati” odluku, provjeriti recenzije, pitati nekoga za preporuku ili jednostavno nije imao vremena dovršiti kupnju. U takvim situacijama retargeting je jedna od najučinkovitijih taktika jer vam pomaže da se ponovno prikažete korisniku koji je već pokazao interes, ali nije napravio sljedeći korak.

U praksi to znači da se tim korisnicima kasnije prikazuju plaćeni oglasi (na Google mreži, društvenim mrežama i drugim kanalima) kako biste ih potaknuli da se vrate i dovrše ono što su započeli.

Primjerice, korisnik upiše u Google „hrana za pse”, klikne na web shop, pregleda nekoliko proizvoda i ode bez kupnje.

Kasnije otvori Facebook ili Instagram i vidi oglas baš za hranu za pse koju je gledao (ili slične proizvode) - to je retargeting.

Primjer: Facebook oglas PET CENTAR Hrvatska za hranu za pse

Kako funkcionira retargeting?

Retargeting se najčešće oslanja na tracking kod (pixel/oznaka) koji se postavi na web stranicu ili u aplikaciju. Kod Googlea se često govori o oznaci (tagu), a kod Mete o pixelu. Taj kod omogućuje platformi da „zapamti” posjetitelja putem identifikatora u pregledniku/uređaju i da ga kasnije uključi u publiku za oglašavanje.

Kada korisnik posjeti web stranicu, tracking kod bilježi određene radnje (ovisno o postavkama i događajima koje pratite), kao što su:

• pregled određene stranice ili proizvoda
• klik na određeni element
• slanje obrasca (kontakt, upit)
• pregled video sadržaja
• dodavanje u košaricu
• pokretanje i napuštanje naplate
• kupnja.

Važno je reći da se retargeting se praksi radi na razini pseudonimnih identifikatora (npr. cookie ID, identifikator uređaja). Kao oglašivač tipično ne vidite „ime i prezime” osobe, ali se svejedno radi o praćenju koje u EU kontekstu povlači pitanje privole (cookies/consent) i pravilno postavljene politike privatnosti.

Koja je razlika između retargetinga i remarketinga?

U praksi se termini često miješaju i mnogi ih koriste kao sinonime, ali logika iza njih nije ista.

Remarketing je tipično usmjeren na postojeće kupce i bazu. Fokus je na ponovnom angažiranju ljudi koji su već kupili, ostavili podatke ili su dio vašeg CRM-a (npr. e-mail lista). Cilj je jačanje odnosa, lojalnosti i poticanje ponovljenih kupnji.

Retargeting je, s druge strane, češće usmjeren na potencijalne kupce, odnosno korisnike koji su pokazali interes (posjetili web stranicu, pregledavali proizvode, kliknuli oglas, angažirali se na društvenim mrežama), ali nisu konvertirali. Njima se prikazuju relevantni oglasi dok pregledavaju druge web stranice ili aplikacije, kako biste ih vratili i potaknuli da dovrše radnju.

Najlakše za zapamtiti po fazi korisničkog putovanja:

• Retargeting pokušava vratiti neodlučne korisnike i dovršiti konverziju.
• Remarketing radi s postojećim kupcima i koristi već prikupljene podatke (npr. e-mail, povijest kupnje).

Kome se prikazuju retargeting oglasi i kako se određuje publika?

Retargeting nije „jedna publika”. Najbolje rezultate daje kada se publika podijeli prema namjeri i ponašanju, jer se razlikuju:

• netko tko je samo otvorio početnu stranicu
• netko tko je pregledao kategoriju proizvoda
• netko tko je pregledao konkretan proizvod
• netko tko je dodao u košaricu
• netko tko je krenuo na naplatu i odustao.

Najčešće publike u retargetingu su:

• posjetitelji web stranice (svi ili prema sekcijama)
• posjetitelji određenih stranica (npr. „hrana za pse”, cjenik, kontakt)
• pregled proizvoda / kategorije
• napuštena košarica i/ili napušten checkout
• angažirana publika s društvenih mreža (npr. ljudi koji su gledali video, kliknuli profil, poslali poruku)
• posjetitelji nakon klika na oglas
• isključivanja (npr. oni koji su već kupili ili poslali upit - da ne trošite budžet na krivu publiku)

Dodatno, publike se obično definiraju i prema:

• vremenskom razdoblju (npr. zadnjih 7, 14, 30 dana)
• intenzitetu (više posjeta, dulje zadržavanje, više pregledanih stranica).

Koje vrste retargetinga postoje?

Ovisno o kanalu i načinu ciljanja, najčešće se koriste ove vrste:

Retargeting posjetitelja web stranice (site retargeting)

Cilja korisnike koji su bili na web stranici, ali nisu konvertirali. Može biti opći (svi posjetitelji) ili segmentiran (određene stranice/proizvodi).

Dinamički retargeting (product retargeting)

Najčešće kod web shopa. Korisniku se prikazuju oglasi s proizvodima koje je gledao (ili sličnima). Dobar za „podsjetnik” i dovršavanje kupnje.

Primjer: Vitapur Facebook oglas za jastuke

Retargeting angažmana na društvenim mrežama (engagement retargeting)

Cilja ljude koji su gledali video, spremili objavu, kliknuli oglas, poslali poruku ili posjetili profil.

Primjer: Nivea Facebook oglas za NIVEA Luminous

Retargeting u pretraživanju (RLSA / “search retargeting”)

Prilagođavate search kampanje tako da drugačije licitirate i komunicirate prema ljudima koji su već bili na web stranici.

Primjer: Mandis Pharm oglas na Večernjem listu

Retargeting prema prethodnim upitima

Može se raditi ciljanje na temelju signala interesa i pretraživanja, ali ovo uvijek treba gledati kroz mogućnosti konkretne platforme i pravila privatnosti.

Primjer: Bazzar Facebook oglas za usisavače

Savjeti za retargeting

Ako želite da retargeting stvarno donosi prodaju (a ne samo prikaze), držite se ovih principa:

• Oglas mora biti specifičan - oglas treba odgovarati onome što je korisnik gledao. Ako je interes bio „hrana za pse”, nemojte mu prikazivati opći oglas za cijeli shop.
• Odredišna stranica mora „nastaviti priču” -  ne šaljite korisnika na početnu stranicu ako je oglas o konkretnoj kategoriji ili proizvodu. Najbolje je voditi na relevantnu kategoriju, proizvod ili landing stranicu.
• Segmentirajte publike po namjeri - posebno odvojite posjetitelje, pregled proizvoda, košaricu, checkout. Poruka i ponuda ne mogu biti iste za sve.
• Isključite korisnike - isključite one koji su već kupili (ili su poslali upit), osim ako ima smisla raditi zasebne oglase nakon kupnje.
• Pripazite na zamor i učestalost prikaza - isti oglas 20 puta istom korisniku često radi kontraefekt. Rotirajte vizuale/poruke, koristi sekvencu oglasa (npr. prvo benefit, zatim dokaz, zatim ponuda) i postavite ograničenja prikazivanja.
• Optimizirajte budžet i licitirajte prema vrijednostima publike - posjetitelji koji su napustili košaricu su skuplji, ali i vrjedniji. Svi posjetitelji su širi, ali obično slabije konvertiraju. Budžet prati tu logiku.
• Mjerite ono što je bitno - retargeting nije cilj sam po sebi. Postavite jasnu metriku (npr. konverzije, vrijednost košarice), provjerite radi li tracking i gledajte rezultate po segmentima, ne samo ukupno.

Kako započeti s retargetingom?

Ako tek krećete, cilj je postaviti retargeting tako da bude jednostavan, mjerljiv i skalabilan.

1. Definirajte cilj - želite li prodaju, upite, rezervacije ili prijave? Retargeting može raditi sve, ali poruka mora pratiti cilj.
2. Postavite tracking kako treba - ugradite tag/pixel, definirajte događaje (view, add to cart, lead, purchase) i provjerite da se konverzije ispravno bilježe.
3. Složite osnovne publike - minimalno 3 publike: npr. svi posjetitelji (široko), pregled proizvoda/kategorije (srednje), košarica/checkout (najtoplije).
4. Napišite poruke za svaku fazu - ne govorite isto nekome tko je samo pogledao stranice i nekome tko je bio na naplati. U svakoj fazi uklonite drugačiju sumnju: cijena, dostava, povjerenje.
5. Uskladite oglas i odredišnu stranicu - sadržaj oglasa i odredišne stranice treba biti povezan.
6. Pokrenite kampanju, ali odmah planirajte optimizaciju - prvih dana pratite  publike, frekvenciju, CTR, cijenu konverzije, dodavanja u košaricu i sl., a zatim optimizirajte kreativni dio, budžet i segmentaciju.

Ako vam je potreban retargeting, javite se našoj agenciji putem kontakt forme ili nas nazovite na +385 99 368 6979.